
Prvi ovogodišnji toplinski val već ozbiljno opterećuje elektroenergetski sustav.
Rashladni uređaji rade punim kapacitetom, potrošnja električne energije raste, a pred nama su tek vrhunac ljeta i turistička sezona. Koliko je hrvatski elektroenergetski sustav otporan na ovakve uvjete i postoji li rizik od poremećaja u opskrbi?
Hrvatska pri vrhu Europe po potrošnji struje
Hrvatska je među europskim državama s najvećim porastom vršne potrošnje
električne energije tijekom toplinskih valova, upozorio je energetski
stručnjak Igor Grozdanić gostujući u Studiju 4.
Prema
njegovim riječima, Hrvatska je trenutačno četvrta u Europi po tzv.
vršnoj potrošnji električne energije tijekom ovog toplinskog vala, iza
Grčke, Crne Gore i Turske. Dodao je kako pojedine analize Hrvatsku
svrstavaju i na šesto mjesto u svijetu, uz Kinu i Meksiko.
-
Donedavno je porast vršne potrošnje bio oko 18 posto, a sada prelazi 19
posto i približava se 20 posto. To je podatak koji bi trebao upaliti
crvene alarme, upozorio je Grozdanić.
Podsjetio je da je
dosadašnji rekord zabilježen 16. srpnja 2022. godine, oko 20:15, kada je
potrošnja električne energije dosegnula dosad najveću razinu. Smatra da
bi se Hrvatska već tijekom ovog toplinskog vala mogla približiti tom
rekordu, a u sljedeće dvije do tri godine i premašiti ga.
- Vjerujem da će taj rekord biti oboren i da ćemo ovu potrošnju morati rješavati na drugačiji način, rekao je.
Istaknuo je kako najveći teret povećane potrošnje električne energije pada na elektroenergetski sustav i prijenosnu mrežu, što, kako je rekao, dugoročno nije održivo.
Sustav je stabilan, ali treba oprez
Na pitanje prijeti li povećana potrošnja opasnost hrvatskom
elektroenergetskom sustavu, Grozdanić ističe da razloga za paniku nema,
ali upozorava da situaciju treba shvatiti ozbiljno.
- Za sada je sustav siguran i nema razloga plašiti građane, ali vrijeme je da se upale alarmi, rekao je.
Građanima
savjetuje da tijekom razdoblja najveće potrošnje električne energije,
osobito između 12 i 15 sati te navečer od 20 do 22 sata, pokušaju
racionalnije koristiti klima-uređaje.
- U tim razdobljima
najvećeg opterećenja bilo bi dobro, kad god je to moguće, povremeno
isključiti klima-uređaje ili smanjiti njihovo korištenje, posebno u
večernjim satima, poručio je.
Ocijenio je kako je hrvatska elektroenergetska mreža stabilna, ali upozorava da je velik dio infrastrukture zastario.
-
Naša mreža je solidna, međutim oko polovice mreže starije je od 40
godina. Osim toga, nije dimenzionirana za ovakve ljetne vršne potrošnje
električne energije koje danas prvenstveno stvaraju kućanstva i uslužni
sektor, odnosno turizam, rekao je.
Dodao je kako današnje
opterećenje sustava dolazi u vrijeme kada turistička sezona još nije
dosegnula vrhunac, dok je udio industrije u ukupnoj potrošnji električne
energije znatno manji nego prije nekoliko desetljeća.
- Nekada je industrija sudjelovala s 35 do 45 posto u potrošnji električne energije, a danas je taj udio između 24 i 28 posto. Sve ostalo otpada na građane i uslužni sektor, a sezona još nije ni krenula, upozorio je Grozdanić.
Može li doći do blackouta?
Na pitanje postoji li opasnost od mogućeg "blackouta" u Hrvatskoj zbog
povećane potrošnje električne energije, Grozdanić ističe kako razloga za
takve strahove zasad nema.
- Ne može doći do toga. Naša mreža je zaista solidna, a elektroenergetski sustav prilično dobar, rekao je.
Ipak, upozorava kako dugoročno postoji prostor za poboljšanja, posebno kroz ulaganja u energetsku učinkovitost.
-
Država treba krenuti raditi na dvije strane. Jedna od njih je apsolutno
poboljšanje ovojnica zgrada – krovova, fasada, stolarije i podova. To
je ključni korak u rješavanju energetske problematike kroz veću
energetsku učinkovitost, istaknuo je.
Dodaje kako bi takve mjere izravno smanjile opterećenje na elektroenergetsku mrežu.